Ljubi Roma – izložba o grafitima

Izvor: Phralipen/Maja Grubišić

Dana 28. prosinca 2022. u galeriji Romskog edukacijsko-kulturnog centra otvorena je izložba o grafitima Ljubi Roma. Autorica izložbe, kustosica Sunčica Habus izabrala je temu grafita inspirirana sjećanjem na ulične grafite kojima su  prije desetak godina bili prekriveni zidovi zagrebačkog kvarta Središće, tada naselja u izgradnji. Poruke mržnje i netrpeljivosti, poput ‘Ubi Srbina’, ‘Ustaše’ i ‘Za dom spremni’ preko noći su promijenile smisao, a skupina mladih ljudi dala im je novu dimenziju i zidove pretvorile u poruke ljubavi: ‘Ljubi Srbina’, ‘Šuštaše’ i ‘Za doma spremni’.

S arheološkog gledišta, grafiti su natpisi, simboli, oznake ili crteži ugrebani ili urezani u površinu te moraju zadovoljavati nekoliko znanstvenih kriterija, govori Habus i objašnjava: Prikazi ili tekstovi na njima nisu dio književnosti, popularnog su sadržaja te predstavljaju antropološke markere, tj. mogu se promatrati kao dokazi svakodnevnog života koji često donose nove spoznaje o društvima i vremenima u kojima su nastali.

Obično se grafiti povezuju s modernom umjetnošću, ali oni su postojali još u doba starih Rimljana, a najstarijim grafitom smatra se zidni prikaz iz Efeza za kojeg su mnogi znanstvenici tumačili da je zapravo oglašavao lokalni bordel. Preko grafita možemo zaviriti u svakodnevni život Rimljana,  zatim u život Vikinških vladara koji su vladali istočnom Europom od 9. do 11. stoljeća i koji su svoje tragove ispisali u runama, kao i, primjerice, pratiti tragove francuskih vojnika i časnika koji su svoja imena urezivali na spomenike tijekom Napoleonovog pohoda na Egipat 1790-ih.

Moderni pristup grafitima datira iz 1970-ih s pojavom rastuće pop-kulture u Americi, odakle se proširio i na ostale zemlje Europe i svijeta. Nažalost, to su u daleko manjoj mjeri bili umjetnički prikazi u odnosu na vandalizam koji se sve češće s njima povezivao. Svjedoci smo činjenice da pored umjetničke vrijednosti oni imaju i svoju tamnu stranu, a upravo je ona izražena u slučajevima kad su Romi u njihovom fokusu. Redovito su to uvredljive, rasističke i pogrdne poruke i to nije slučaj samo u Hrvatskoj već se radi o globalnom europskom problemu. Na panoe u sklopu izložbe koji pokazuju takve grafite iz hrvatskih gradova autorica Sunčica Habus dodala je suprotnu poruku apstrofirajući kako umjesto poziva na mržnju, netrpeljivost i nerazumijevanje jedni drugima možemo poslati poruku ljubavi, razumijevanja i međusobnog poštovanja.

Upravo takvu poruku poslala je i predsjednica Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA“ Suzana Krčmar koja je otvorila izložbu, a koju su među prvima razgledali i Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH i Tanja Horvatin viša stručna suradnica za nacionalne manjine u Uredu za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba.

Sastavni dio izložbe bila su i dva prazna panoa simbolično nazvana Zid ljubavi i Zid straha na koja su posjetitelji izložbe markeri mogli sami ispisati svoje ‘grafite’, što su mnogi s radošću i učinili.

Izložbom Ljubi Roma, a koja će za posjetitelje biti otvorena do kraja siječnja 2023. godine, Romski edukacijsko-kulturni centar završio je prvu godinu svoga rada u kojoj je za publiku postavio čak pet izložbi: Izložbu portreta, a zatim i bisti i statua Tragovima romske kulture – Zaslužni među nama, izložbu In Memoriam… osobna svjedočanstva Roma i ne-Roma i izložbu Emocije mlade romske umjetnice Talite Jašarevski.